U pratnji i organizaciji prof. Ankice Pokos učenici šestih i osmih razreda posjetili su Interliber, 47 međunarodni sajam knjiga. Nakon razgledavanja i kupovine knjiga hrvatskih i inozemnih nakladnika krenuli su u posjet Klovićevim dvorima i razgledali izložbu U početku bijaše kraljevstvo. Izložba je upriličena u povodu 1100 godina Hrvatskoga kraljevstva.
Izložba je krunski događaj jubilarne godine, a podijeljena je na tematske cjeline, osmišljene u skladu s dominantnim povijesnim, društvenim i kulturnim fenomenima. Naglasak je na pravnom i simboličkom kontinuitetu kraljevstva, pa je moguće pratiti ideju državnosti kroz stoljeća, od nastanka hrvatske države i narodnih vladara u ranome srednjem vijeku do izbora tuđih dinastija u nadolazećim razdobljima. Naglasci izložbe su na četirima kategorijama; narod, vjera, jezik, skup običaja i nacija. Pojedini učenici sudjelovali su u različitim radionicama: crtanja ugljenom, slikarskoj radionici te radionicama izrade različitih reljefa i skulptura. Učenici su se najviše zadržali na razgledavanju Baščanske ploče koja je nastala oko 1100. godine. Govori o tome kako hrvatski kralj Zvonimir daruje zemlju svetoj Luciji u Jurandvoru kod Baške na otoku Krku. Glagoljica Bašćanske ploče pripada prijelaznom tipu između oble i uglate glagoljice. Gornjim rubom teče istaknuta bordura s ornamentalnim motivom lozice. U tituli kralja Zvonimira – „kralj hrvatski“ – na Bašćanskoj ploči prvi je put na hrvatskom jeziku zapisano hrvatsko nacionalno ime. Bašćanska ploča izvorno je bila pregrada između dijela crkve kojeg koriste svećenici i dijela namijenjenom puku. Godine 1851. bogoslov Petar Dorčić pronašao ju je ugrađenu u pod crkve te je o tome upozorio Ivana Kukuljevića Sakcinskog nakon čega počinje njezina restauracija i pokušaji čitanja njezinog teksta. Danas se nalazi u auli HAZU u Zagrebu, a u crkvi svete Lucije je njezin odljev.
Nakon toga posjetili su Cravaticum , jedini muzej kravate na svijetu gdje su upoznali povijest kravate i njezin nastanak u Hrvatskoj početkom 17 stoljeća. Učenici su se nakon zanimljivog i sadržajnog vođenja opustili u dijelu muzeja gdje su slagali puzzle te su mogli na računalu kreirati i ispisati kravatu. Učenici su doznali da su prve kravate izrađivale žene za muškarce koji su iz Hrvatske odlazili u tridesetogodišnji rat ( 1618. – 1648.) pretkazujući im tako sreću i siguran povratak kući. Vidjevši rupce oko vrata Hrvata, Francuzi su ih nazvala La Cravat. Nakon Muzeja kravata i šetnje gradom učenici su pogledali u Etnografskom muzeju zidnjake koji uglavnom govore o domoljubljima i idealima te su ih uspoređivali s objavama na zidovima Facebooka i različitih portala. Uočili su arhaizme i nepoštivanje pravopisne norme te su zaključili kojem narječju i govoru pripadaju. U večernjim satima nakon učenja razgledavanjem učenici su sretni i zadovoljni stigli svojim kućama.
Napisala: Ankica Pokos, prof.
